Mladi sljedbenici bokeljske tradicije i kulture
Bokeška škrinja
Zapisi
Slike, portreti
Izvor: Primorske novine
Fotografija kamenog reljefa sa prikazom Venecijanskog lava i Sv.Tripuna, patrona grada Kotora
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: reljef u kamenu Dimenzije: 154 x 111 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor
Reljef iz XVIII vijeka sa prikazom lava sv. Marka, simbola venecijanske republike i patrona grada Kotora sv. Tripuna prenesen je u gradski Lapidarijum sa kotorske tvrđave.Danas je izložen u ulaznom holu Pomorskog muzeja Crne Gore. Jedinstven je primjer reljefa na kome su zajedno prikazani venecijanski lav i patron grada. Lav, raširenih krila prikazan je sa otvorenom knjigom u ruci, simbolom mirnog stanja u Republici sv. Marka, a sv Tripun sa modelom grada u lijevoj i granom palme u desnoj ruci.Sa desne strane reljefa stoji natpis: PAX TIBI MARCE EVAN- GELISTA MEUM. Zbog ljepote izrade ovaj reljef pripisuje se Frančesku Kabjanki.
Bakrorez Boke Kotorske iz 1688. godine
Autor: Vincenzo Maria Coronelli
Vrijeme nastanka: 1688. godina
Tehnika: bakrorez
Dimenzije: 67 x 50 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor
Portret Jerolima Muzaće, proslavljenog junaka umorejskom ratu 1684. godine
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: oko 1900. godine
Dimenzije: 120 x 80 cm
Tehnika: ulje na platnu
Vlasništvo: Biskupija Kotor
Jerolim Muzača (Musacchia) zapovjednik jednog puka u mletačkoj vojsci, istakao se u službi vojskovođe Frana Morosinija u Morejskom ratu. Slavu velikog junaka stekao je u borbama kod Argosa, Hiosa i ostalim borbama u Grčkoj. U našim krajevima istakao se kod zauzeća Herceg Novog 1687. godine, kao i kod opsjedanja tvrđave Spuž u Crnoj Gori. Nosilac je brojnih odlikovanja zbog hrabrosti i ratnih zasluga. Ugarska kraljica odlikovala ga je zlatnom medaljom sa natpisom "Hoću srce i stalnost". Uslijed rane na ruci umro je mlad u Poreču (Istra).Po njegovoj želji sahranjen je u Prčanju 6. avgusta 1708. godine. Tijelo mu je sahranjeno u posebnoj grobnici koju krasi mermerni reljef sa prikazom vojnika u viteškoj odori. Na grobu se nalazi natpis: "Gerolamo Musacchia aetatis svae annorum XXXII".
Koronelijev Mali Atlas
Autor: Vincenzo Maria Coronelli
Vrijeme nastanka: kraj XVII vijeka
Tehnika: grafika na tvrdom papiru Dimenzije: 29 x 21, 5 cm
Karta Boke Kotorske predstavlja originalni list sa prikazom Bokokotorskog zaliva iz Koronelijevog Velikog Atlasa.
Plan zauzeća Herceg – Novog iz 1687. godine
Autor: Gio. Giacomo di Rossi
Vrijeme nastanka: 1687. godina
Tehnika: kopija, fotopapir (original bakrorez)
Dimenzije: 57 x 43 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore - Kotor
Orginalni bakrorez Zauzeća Herceg Novog od strane mletačke flote izradio je Gio. Giacomo di Rossi neposredno po oslobođenju Herceg Novog od Turaka 30. septembra 1687. godine, oktobra iste godine. Autor je bakrorez posvetio biskupu Giuseppu Renatu Imperiale.
Portret admirala Matije Zmajevića (Perast, 1680 – Tavrov, 1735.)
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: prva polovina XVIII vijeka Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 65 x 55 cm
Vlasništvo: Muzej grada Perasta
Matija Zmajević (Perast, 1680 – Tavrov 1735) proslavljeniadmiral Ruske flote, potiče iz poznate peraške porodice, koja je dala dvojicu poznatih učenih teologa, nadbiskupa Andriju i Vicka Zmajevića. Matija je pomorsku karijeru započeo na brodovima svog oca Krsta Zmajevića, iskusnog pomorskog kapetana.Događaj koji je uzdrmao Perast i donio mnoge posljedice za ovaj grad, ubistvo Vicka Bujovića 1709. sudbinski je obilježilo život i karijeru Matije Zmajevića. Kao jedan od aktera tog događaja morao je napustiti Perast da bi umakao kazni mletačkih vlasti. Karijeru u Rusiji započinje zahvaljujući pomoći grofa Petra Tolstoja, koji je boravio u Perastu kao izaslanik Petra Velikog i posjetio ruske plemiće, koji su kod Marka Martinovića izučavali pomorske vještine. Zmajević je u pomorskoj službi kod Petra Velikog od 1712. godine i on ga prepoznaje kao vrsnog pomorskog stručnjaka, tako da on postaje jedan od najboljih saradnika ruskog cara u stvaranju i organizovanju Baltičke flote i izgradnji brodogradilišta. Kao vojni strateg istakao se u čuvenoj pomorskoj bici kod Hankoa (Ganguta) u Finskom zalivu 1714. godine, u vrijeme kada je ruska flota pobijedila švedsku i dobila prevlast na Baltičkom moru.Život Matije Zmajevića u Rusiji bio je ispunjen neumornim radom, uspjesima, ali i razočarenjima zbog raznih spletki i intriga. Svjedočanstva o tome nalaze se u njegovim pismima upućenim najbližima u Perastu, koja su ispunjena dirljivom čežnjom za svojim rodnim gradom i porodicom. Zmajević je zauzimao istak- nute položaje zapovjednika luke u Petrovgradu i Tavrovu, postao je član admiralskog kolegija 1721. godine, a čin admirala dobio je 1727. godine. Odlikovan je visokim ordenom Aleksandra Nevskog, koga oporukom ostavlja rodnom Perastu, uz rusku ratnu zastavu, mač svog oca Krsta i skupocjene predmete u srebru.
Antependij – srebrne zavjetne pločice prčanjskih pomoraca
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: XVII i XVIII vijek
Tehnika: srebro, iskucavanje
Dimenzije: 248 x 82 cm
Vlasništvo: Biskupija Kotor
Prčanjski antependij, sastavljen od zavjetnih pločica, koje su uznak zahvalnosti za spasenje na moru odvažni pomorci poklanjali Bogorodičinom hramu, jedinstvena je pinakoteka u srebru ukupne istorije prčanjskih jedrenjaka, počevši od skromnih, brzih lađa kojima su Prčanjani prevozili državnu poštu pa sve do velikih barkova i nava koji su svojim dragocjenim teretima uzdigli mjesto do ekonomskog blagostanja. U sredini antependija prikazani su Bogorodica i Sv. Dominik.
Koronelijev Mali Atlas sadrži grafike gradova, utvrđenja i drugih glavnih mjesta na istočnoj obali Jadrana. Pored Herceg Novog, Kotora, Risna, Budve, Bara, Petrovca i Ulcinja, posebno mjesto zauzima Perast, o kome postoji i tekstualni dio, veduta Perasta i „Gonfalonier” – Peraštanin, čuvar venecijanske ratne zastave.
Portret kapetana Pava Đurova Kamenarovića (1696 – 1787) iz Dobrote
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: 1772. godina
Tehnika. Ulje na platnu
Dimenzije: 110,5 x 85,5 cm
Vlasništvo: Biskupija Kotor
Kapetan i brodovlasnik Pavo Đurov Kamenarović rođen je u Dobroti 1696. godine. Bio je u pomorskom i trgovačkom svijetu smatran i cijenjen kao jedan od najboljih pomorskih privrednika ujedno i najbogatijih ljudi svog vremena u Boki Kotorskoj. Jedan je od najzaslužnijih donatora saborne crkve Sv. Mateja u Dobroti, gdje je u znak zasluga i počasti, pokopan u posebnoj grobnici u crkvenoj sakristiji.
Bitka kapetana Ivana Vickovog Burovića protiv pirata u Otrantskim vratima 13. avgusta 1703. godine
Autor: Tripo Kokolja
Vrijeme nastanka: 1703. godina
Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 106 x 92,5 cm
Vlasništvo: Gospa od Škrpjela
Na platnu je prikazana pomorska bitka između jedrenjaka kojim je zapovijedao Ivan Vicka Burovića, čija se posada sastojala od 11 članova i tripolitanske fuste koja je imala 220 članova posade i vojnika.Pomorska bitka odigrala se 13. avgusta 1703. godine u vodama Strade Bianche. U prvom planu slike vidi se neprijateljska fusta smotanih jedara, pod veslima u punoj dužini, a sa desne strane jedrenjak kapetana Burovića pod punim jedrima. U desnom, gornjem uglu prikazana je u oblacima Madona sa djetetom, a oko nje tri glave anđela. Likovno rješenje slike pokazuje da je autor slike imao smisla za kompoziciju u prostoru. Glave anđela, slične po crtežu i koloritu, glavama anđela koje vidimo na freskama Tripa Kokolje u kapeli "Biskupije Zmajević", kao i na platnima u crkvi Gospe od Škrpjela, ukazuju na to da je autor zavjetne slike na kojoj je prikazana slavna pomorska bitka, Tripo Kokolja (1661 – 1713.) Peraštanin, najugledniji barokni slikar u Boki Kotorskoj.Na slici je u gornjoj, lijevoj polovini ispisana legenda: Non in multitudine exercitus victoria belli, sed celo fortitude – Capo. Gio di Vinco Burovich nell" aque di Strade Bianche – assalito da una fusta tripolina numerosa di 220 turchi – ritrovandosi con soli undeci compagni avendo implorato l "aiuto divino, e della SS a Vergine Maria doppo – fiero combattimento di due ore resto tronfante riterandosi - la compagni ofesso in una mano – per ciò a gloria di Dio e della B. Vergine in memoria – del glorioso trionfo. – Ad 13 ago 1703 – V. E. G. A."
Borba Peraštanina Đura Bana sa Turcima pod Dračem 1716. godine
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: decembar, 1716. godina
Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 114 x 85 cm
Vlasništvo: Gospa od Škrpjela
Jedna od najljepše ispisanih stranica pomorske istorije Perasta svakako je bitka kapetana Đura Bana, brata kapetana Petra Bana, nosioca kavalijerata sv. Marka, na Božić 1716. godine. Podaci o borbi koja se odigrala između berberske tartane i peraškog vašela došli su do nas preko tri istorijska izvora: tumačenjem događaja Peraštanina Krsta Mazarovića koji se u trenutku bitke nalazio na brodu u svojstvu poručnika, kao i dva autentična mletačka i francuska arhivska izvora. Opis bitke izgleda zaista nevjerovatan, jer je posada od svega 25 Peraštana pobijedila 120 Berbera i 50 Dračana, koji su im pritekli u pomoć.U ovom krvavom i žestokom sukobu bilans borbe izgledao je tako da su u prvom naletu Bokelji pobili 40 gusara, a na kraju dvočasovne borbe bilo je 86 mrtvih gusara, 68 zarobljenih i 16 čamcem odbjeglih Dračana. Među Peraštanima bilo je 5 mrtvih i 6 ranjenih. U borbi je poginuo kapetan Đuro Bane, a preostali članovi posade ranjeni i iznemogli, gonjeni povoljnim vjetrom, prvobitno se iskrcavaju na Krf. Kada su 31. decembra stigli do Krfa pozdravili su glavnog za- povjednika mletačke flote Andreu Pizania iz artiljerijskog oružja sa oba broda. On je sa oduševljenjem pozdravio hrabre Peraštane i u znak časti odlikovao žive i mrtve zlatnom medaljom.
Peraška nava "Leon Coronato" u olujnom moru
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: 1740. godina
Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 145 x 88 cm
Vlasništvo: Gospa od Škrpjela
Peraštani su kao omiljeni tip jedrenjaka najviše koristili nave tokom čitavog 17. i 18. vijeka. Nava "Leon Coronato" imala je tri jarbola, a bila je opremljena križnim jedrima i sa po 9 topova na svakom boku. Ovom je navom kapetan Vicko konte Smekja iz Perasta otvorio trgovačku liniju između Venecije i Baltičkih luka od 1736 – 1748. godine. Brod je potonuo 1748. godine pošto je prethodno zapaljen u žestokom okršaju sa gusarima.
Okršaj kapetana Marka Ivanovića kod Patrasa 1751. godine
Autor: Vincenzo Chilone
Vrijeme nastanka: Venecija, 1823. godina Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 117 x 71 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore – Kotor
Kapetan Marko Ivanović krenuo je iz Dobrote, po trgovačkom poslu, da u Tebi krca sir, ali ga je u plovidbi presrela gusarska tartana, vlasništvo zloglasnog Turčina, Hadži Ibrahima. Gusarska tartana prethodno je bezuspješno progonila druga dva broda, a zatim je svom silinom napala tartanu kapetana Marka Ivanovića. Reis Hadži Ibrahim imao je 200 mornara i 16 topova, dok je dobrotska tartana brojila svega 19 mornara i 8 topova. Naši mornari sa kapetanom Markom Ivanovićem borili su se u šestočasovnoj borbi koja je trajala od 6 naveče do 1 sat poslije ponoći. Iako je kapetan Marko Ivanović bio ranjen u lice, uspio je da sa svojom posadom pobijedi, u nekoliko navrata odbije i natjera u bjegstvo, ljudstvom i oružjem, nadmoćnijeg neprijatelja. Dukalom dužda Petra Grimania odlikovan je Marko Ivanović, zbog svog junačkog podviga 19. jula 1751. godine, viteškim krstom Sv. Marka.
Portret kapetana Ivana Bronze
Autor : P.P. Martini
Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 30 x 97 cm
Vlasništvo: Muzej grada Perasta
Ivan Bronza (Perast , ? – 1749.) pomorski kapetan, istakao se kao zapovjednik ratnih brodova, posebno u drugom Morejskom ratu (1689.), a kasnije u pomorskim sukobima sa gusarima. Bio je zapovjednik venecijanske ratne nave "Constanza Querieria". Od dužda Alviza Močeniga imenovan je vitezom (cavalier) i ordenom Svetog Marka, 1730.godine.
Portret kapetana Marka Ivanovića
Autor: Mato Đuranović
Vrijeme nastanka: 1964. godina
Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 72 x 58 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore – Kotor
Portret kapetana Marka Ivanovića je uvećana kopija njegovog poprsja sa velike zavjetne slike koja prikazuje okršaj Marka Ivanovića sa turskim gusarima u Patraskom zalivu 1751. godine. Originalna slika pripisuje se Frančesku Fontebasu (Francesco Fontebasso), Tiepolovom učeniku (1709 – 1796.), a nalazi se u crkvi Bratovštine bokeljskih pomoraca Sv. Đorđa i Tripuna u Veneciji. Portret kapetana Marka Ivanovića, autora Mata Đuranovića, ima znatnu istorijsko – dokumentarnu vrijednost jer predstavlja istaknutog dobrotskog kapetana koji je poginuo u okršaju sa turskim gusarima kod Pireja 1756. godine.
Portret kapetana Alviza Viskovića (Perast, 1760 – 1824.)
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: 1813. godina
Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 90 x 71 cm
Vlasništvo: Muzej grada Perasta
Alvize Visković (Perast, 1760 – 1824.) bio je pomorski kapetan.Istakao se kao jedan od posljednjih branitelja Venecije, kada se 1797. godine kao zapovjednik šambeka "Anetta la Bella" sukobio sa francuskim brodom "Il liberatore d’Italia" ispred ostrva Lido u Veneciji. Viskovićeva pobjeda i smrt francuskog kapetana bili su ne- posredan povod za konačnu francusku okupaciju Venecije i propast Mletačke republike.Kao kapetan (načelnik) Perasta za vrijeme francuske okupacije, 1813. godine. uspio je da na prevaru zauzme tvrđavu Sv. Križ, poslije čega je uslijedila predaja francuskih vojnika. Iste godine bio je jedan od potpisnika Deklaracije o ujedinjenju Crne Gore i Boke Kotorske i potpredsjednik Centralne komisije, dok je predsjednik bio crnogorski vladika Petar I Petrović.
Okršaj braće Marka i Joza Ivanovića kod Pireja 1756. godine
Autor: Vincenzo Chilone
Vrijeme nastanka: Venecija, 1823. godine Tehnika: ulje na platnu Dimenzije: 117 x 88 cm
Vlasništvo: Pomorski muzej Crne Gore – Kotor
Željan osvete zbog izgubljene bitke iz 1751. godine u vodama Patraskog zaliva, Hadži Ibrahim je dobio priliku da se osveti braći Ivanović u atinskoj luci Drago 1756. godine.Zloglasni gusar saznao je od grčkih ribara da se u atinskoj luci, po trgovačkom poslu, nalazi tartana "Santissimo Crocefisso e Madona del Rosario" kapetana Joza Ivanovića, koja je brojila 40 ljudi posade i 8 topova malog kalibra.Dobroćani koji su takođe bili obavješteni o namjerama Hadži Ibrahima, uslijed opasnosti od turskog šambeka koji je brojao 360 ljudi posade i 42 topa, nasukali su tartanu, kako bi, ukoliko ne bude nade za uspješan otpor, uzmakli prema kopnu.Marko Ivanović je iz obližnjeg zaliva sa još 8 članova posade došao u pomoć svome bratu. Gonjen povoljnim vjetrom turski šambek ustremio se na tartanu Ivanovića. Hadži Ibrahim je, prema tradiciji, stavio ruku na grudi i digao barjak tražeći predaju.Marko Ivanović odgovorio je hicem i smrtno ga ranio. Turski šambek, razapetih jedara, nasukao se pod nezgodnim udarima vjetra. Brod se nasukao i artiljerija mu je postala neupotrebljiva. Gusari su poskakali u vodu i počela je ogorčena borba prsa u prsa. Poginuo je Marko Ivanović. Salve sa topova dobrotske tartane po treći put teško su oštetile gusarski brod. Dobroćani su prešli na njihov brod i natjerali Turke u bjegstvo. Zapalili su zloglasni šambek, uzeli trofeje i oslobodili hrišćanske robove.
Sveti Spiridon, Sveti Anton,Sveti Nikola i Bogorodica
Autor: nepoznat
Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Tehnika: ulje na drvetu
Dimenzije: 52 x 42,5 x 4 cm
Vlasništvo: Crkva Sv. Nikole – Perast
U donjem dijelu ikone, rađene krajem osamnaestog vijeka u ulju na dasci, prikazani su sv. Nikola sa stolom preko ruke i jevanđeljem u lijevoj ruci, desnom blagoslivlja, sv. Spiridon u svojoj grobnici u uspravnom položaju i sv. Anton sa djetetom Hristom u naručju. U gornjem dijelu ikone dva anđela u oblacima nose Bogorodicu i malog Hrista koji su prikazani u poprsju.
Dvoboj kapetana Markiše Kosovića i Age Rizmanagića kod Morinja 1764. godine
Autor: nepoznat
Tehnika: ulje na platnu
Vrijeme nastanka: XVIII vijek
Dimenzije: 120 x 103 cm
Vlasništvo: Biskupija Kotor
Na slici je prikazan dio Bokokotorskog zaliva, Kotorski i Risanski zaliv, tjesnac Verige sa ostrvima Gospom od Škrpjela i Sv. Đorđem. Od naselja koja su signirana naslikan je Kotor, Dobrota, Perast i Risan. Na obali blizu Morinja vodi se dvoboj između Markiše Kosovića i Turčina Rizmanagića. Svaki od suparnika ima svoju grupu ljudi koji sa strane posmatraju dvoboj i bodre sukobljene. Jedna mletačka galija vrši izviđanje duž obale u neposrednoj blizini dvoboja. Markiša Kosović i njegovi ljudi odjeveni su u narodne nošnje, a on je prikazan u momentu kada je nasrnuo sabljom na svog protivnika koji pada na zemlju. U gornjem, desnom uglu slike ispisana je legenda: "Singolar combat- timento fra il Marchiša di Dobrota e Axo Rizmanaghich Turco famosissimo succeso – sotto Morigno nelle Bocche di Cattaro in faccia Perasto con consorso di cuantita di Turchi circonvicini econ ispezione di una galiota – publika e di molta gente – nel qual combattimento resta vincitore il sudeto Marchiša 1717".
Sv. Nikola blagoslivlja tartanu
Autor: Pierantonio Novelli (1729 – 1804.) Vrijeme nastanka: 1787. godina
Tehnika: ulje na platnu
Dimenzije: 176 x 175 cm
Vlasništvo: Biskupija Kotor
Na velikom Novelijevom platnu koji se nalazi u crkvi Sv. Mateja u Dobroti prikazan je Sv. Nikola, zaštitnik putnika, pomoraca i trgovaca u biskupskom ornatu kako blagoslivlja tartanu. Donator crkve, kapetan Pavo Đurov Kamenarović, poručio je sliku u Veneciji, a kako je bila namijenjena crkvi Sv. Mateja u Dobroti, ova crkva je i prikazana na slici. Omiljeni brod dobrotskih pomoraca, tartana, prikazana na ovoj slici, po mišljenju Don Nika Lukovića, pripadala je kući Kamenarovića.
