Vatra koju su otvorili brodovi anglo-francuske flote bila je nemilosrdna. U međuvremenu, austrougarski razarač Ulan je uspio da umakne u pravcu Boke, ali Zenta,stara i spora nije, pa je kapetan Pahner odlučio da promijeni smjer i put ka Kastel-Lastvi.Ubrzo je pogođen mašinski prostor,osoblje i upravitelj stroja su poginuli,a parne mašine su prestale da rade. Prije nego što je Zenta postala laka i nepokretna meta,sama naspram cijele flote neprijatelja, kapetan Pahner je brod okrenuo paralelno sa neprijteljem,kako bi ih gađao svojim topovima, ali nije bilo mnogo uspjeha. Brzo je bila pogođena i brodska bolnica, radio stanica a stradao je i komandni most. Jedna granata je pogodila trup i potonuće Zente je bilo neminovno.Kapetan Pahner je odlučio da sve šifre i naredbe sa Zente baci u more, nakon toga i napuštanje broda. Posada i oficiri su ga poslušali, i nakon što su otplivali stotinjak metara od broda, vidjeli su da je Zenta počela da tone, i onako plivajući ka obali, preživjeli su spontano u jednom glasu viknuli glasno ,,Ura,, .Britanski i Francuski brodovi nisu pokušali da spasu posadu Zente,već su nastavli da plove ka jugu. Najveći dio preživjele posade je doplivao do Kastel-lastve,a u akciji spasavanja su im pomogli čamci sa zastavom Ženevske konvencije kao i lokalni ribari. Kapetan Pahner i dio posade koji nije htio da se preda Crnogorcima,doplivao je do grebena Sveta Neđelja. Međutim, crnogorska vojska ih je brzo pronašla i odvela u zarobljeništvo, gdje su se prema njima , po svjedočenju kapetana Pahnera, ophodili krajnje korektno i u skladu sa Ženevskom konvencijom.U znak zahvalnosti za pruženu njegu, ranjenici sa Zente lokalnom ljekaru iz Kastel-Lastve,nakon završetka rata, poklonili srebrnu kutiju sa ugraviranim imenima.Iako ima indicija da je crkva tu sagrađena ranije, ova priča kaže da je posada krstarice 1923. godine u znak sjećanja na svoje životno iskušenje , na hridi Svete Neđelje izgradila kamenu kapelu posvećenu Svetom Dominiku. Godinama su veterani Zente svakog 16. avgusta dolazili da zapale svijeće u spomen na svojih 210 stradalih drugova.